Search

Europska unija i Južni Kavkaz (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija) :: [>>>]
Musladin, Marijana

European Union and South Caucasus (Armenia, Azerbaijan and Georgia) :: [>>>]
Musladin, Marijana

Kraj Hladnog rata i dezintegracija Sovjetskog saveza uzrokovali su radikalne promjene u cjelokupnoj međunarodnoj zajednici. Takvo stanje otvorilo je i nove mogućnosti za Europsku Uniju u smislu potrebe redefiniranja vanjske politike prema Istočnoj Europi i Južnom Kavkazu. Ovaj rad prikazat će razvoj bilateralnih odnosa Europske unije s državama Južnog Kavkaza (Armenija, Azerbajdžan i Gruzija) kroz Sporazume o partnerstvu i suradnji, Europsku susjedsku politiku i Istočno partnerstvo. Cilj je ukazati na stratešku važnost Južnog Kavkaza za EU i izložiti ključne probleme s kojima se skupina bivših sovjetskih republika susreće od početaka svoje nezavisnosti. U želji da uspješno izbalansiraju vlastite nacionalne i političke interese, povijesne veze i tradiciju, ali i pritiske izvana, vanjskopolitička orijentacija južno kavkaskih zemalja vrti se u krugu između Rusije i Europske unije. Pritom, između njih samih postoje brojni problemi - nedostatak bilateralne i regionalne suradnje, te zaleđeni etnički problemi koji u svakom trenutku mogu prerasti u otvorene sukobe. Cilj je pokazati kako Europska unija, od raspada Sovjetskog saveza, različitim politikama i instrumentima djeluje u smjeru stabilizacije istočnog susjedstva. Iz pregleda bilateralnih odnosa Europske unije s Armenijom, Azerbajdžanom i Gruzijom, izvode se i ključni sigurnosni izazovi iz regije Južnog Kavkaza.
keywords: EU  Južni Kavkaz  Europska susjedska politika  Istočno partnerstvo  sigurnosni izazovi 

This paper will show the development of bilateral relations between the European Union and the countries of South Caucasus (Armenia, Azerbaijan and Georgia) through Partnership and Cooperation Agreements, the European Neighbourhood Policy and Eastern Partnership. The aim is to emphasize the strategic importance of the South Caucasus for the EU and present key issues which group of former Soviet republics faced from the beginnings of their independence. In order to successfully balance their national and political interests, historical connections and traditions, but also pressures from outside, foreign policy orientation of the South Caucasian countries revolves in a circle between Russia and the European Union. In the same time, these countries are facing many problems in their relationships - lack of bilateral and regional cooperation and frozen ethnic problems, which at any moment can turn into open conflicts. This paper aims to show how the European Union, from the collapse of the Soviet Union, through various policies and instruments, works towards stabilization of the eastern neighborhoods. The key security challenges in the South Caucasus region are performed from a review of bilateral relations between EU and Armenia, Azerbaijan and Georgia.
keywords: EU  South Caucasus  European Neighbourhood Policy  Eastern partnership  security challenges 

Usklađenost pravnih propisa o dioničkim društvima u Bosni i Hercegovini s Uredbom o statutu europskog društva u svjetlu izmjena nacionalnog zakonodavstva o trgovačkim društvima :: [>>>]
Grubešić, Ivana

Coordination between the regulation of public limited liability companies in Bosnia and Herzegovina and the Council Regulation on the Statute for an European company in the light of amendments of national legislation on companies :: [>>>]
Grubešić, Ivana

S ciljem uspješne integracije u unutrašnje tržište Europske unije, Bosna i Hercegovina se 16.6.2009., potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, obvezala poduzeti propisane mjere koje će omogućiti uspostavljanje funkcionalnog tržišnog gospodarstva putem osnivanja jedinstvenog ekonomskog prostora temeljenog na četirima slobodama kretanja. Stoga će intenziviranje dosadašnjih napora koji su učinjeni na polju harmonizacije domaćih propisa s komunitarnim biti usmjereno prema usklađivanju propisa statusnog poslovnog prava, ostvarujući jednu od sloboda kretanja – slobodu poslovnog nastana. Samo na taj način priznat će se trgovačka društva osnovana na jedinstvenom ekonomskom prostoru Bosne i Hercegovine, stvarajući konkurentniji položaj na unutrašnjem tržištu EU. Osnovano je pretpostaviti da će osnivanje i poslovanje europskih društava na jedinstvenom ekonomskom prostoru BiH biti odlučujući korak u ostvarenju potpune integracije bosanskohercegovačkog tržišta u unutrašnje tržište nakon što BiH postane država članica. Europsko društvo kao prvi nadnacionalni oblik trgovačkog društva na unutrašnjem tržištu već je pokazalo zavidne komparativne prednosti spram društava reguliranih nacionalnim propisima. U tu svrhu potrebno je utvrditi koje su promjene već izvršene u zakonodavstvu BiH i koliko su učinkovito provedene, te koje korake će biti potrebno učiniti kako bi dioničko društvo u BiH moglo biti osnovano kao europsko društvo koje će uspješno poslovati kako na teritoriju BiH, tako i na teritoriju cijele Europske unije.
keywords: usklađivanje; europsko pravo trgovačkih društava; unutrašnje tržište; europsko društvo (SE); Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju; jedinstveni ekonomski prostor 

With the goal of successfully integrating into the internal EU market in mind, by becoming a signatory of Stabilisation and Association Agreement on June 16, 2009, Bosnia and Herzegovina took on the responsibility of undertaking prescribed measures to enable a functional market economy to take roots by establishing a single economic space based on four freedoms of movement. Hence, current efforts to harmonise the local regulations with acquis communautaire will be intensified and attention given to the harmonisation of company law regulations, thus ensuring one of the four mentioned freedoms – the freedom of establishment. This is the only manner in which companies established in the single economic space in BaH can endeavour to be recognised, gaining a more competitive status in the internal EU market.
It is reasonable to maintain that establishing European companies and their conducting of business in the single economic space of BaH will prove to be a decisive step towards complete integration of Bosnian market into the internal EU market after BaH becoming a Member State. The first supranational form of company in the internal market, witnessed in the ascent of European company (SE), has already yielded many advantages in comparison to companies governed by national regulations.
Acting towards these ends, it is a prerequisite to ascertain what changes have already been done to the national legislation and just how efficiently they have been implemented, followed by determining the next course of action in making it possible for the joint-stock company to be established as a SE capable of successful business activities in BaH, as well as on EU territory.
keywords: harmonisation; European company law; Internal market; European company (SE); Stabilisation and Association Agreement; single economic space 

Usporedba geopolitičkog značenja post-hladnoratovskih krugova proširenja NATO-a :: [>>>]
Kurečić, Petar

Comparison of Geopolitical Significance of Post Cold War Rounds of Enlargement of NATO :: [>>>]
Kurečić, Petar

Proširenje NATO-a nakon hladnog rata, izvedeno u dva kruga s ukupno deset novih država primljenih u članstvo NATO-a, predstavlja ključan dobitak u izgradnji sigurnosne arhitekture post-hladnoratovske Europe, te je najznačajniji sigurnosni dobitak za Europu nakon raspada Varšavskog ugovora i SSSR-a. Dva kruga proširenja NATO-a bila su vrlo različita po svojem teritorijalnom opsegu, regionalnoj pripadnosti, trenutnim okolnostima unutar NATO-a, te utjecaju na geopolitičke odnose u Europi i geostrateške odnose SAD-a i Rusije. Prethodili su proširenju Europske unije na deset postkomunističkih država Europe. Nakon 11. rujna 2001., uspješna izvedba drugog kruga proširenja NATO-a postala je jedan od strateških ciljeva u borbi protiv terorizma SAD-a i njegovih saveznika. Proširenje je značajno promijenilo odnose u NATO-u i geopolitičku ravnotežu u Europi, šireći zonu sigurnosti i stabilnosti na istok i jugoistok Europe. Utjecaj NATO-a se širi na granične regije Europe, te prelazi i njihove granice. Treći krug proširenja najavljen je na summitu u Bukureštu, tijekom kojeg su Hrvatska i Albanija pozvane da se priključe NATO-u. Treći krug proširenja vjerojatno će uključivati i Makedoniju, ako ta država s Grčkom riješi spor oko imena. Ako bi NATO u članstvo uključio države iz regije Zapadnog Balkana, imao bi još značajniju ulogu u stabilizaciji ovog nestabilnog prostora, posebno u rješavanju problema koji neovisnost Kosova predstavlja za stabilnost regije. Budući strateški izazovi europskoj sigurnosti bit će vezani uz odnose NATO-a i Rusije, posebno uz ambicije NATO-a u istočnoj Europi i u regiji Kavkaza. Ako NATO odluči u članstvo pozvati Gruziju i Ukrajinu, možemo očekivati rusku reakciju, koja bi mogla dovesti do sveprisutne i dugotrajnije nestabilnosti velikog dijela Europe, ali i dijela Euroazije.
keywords: NATO  post-hladnoratovsko razdoblje  proširenje  geopolitički odnosi  Europa  Rusija  zona sigurnosti  Hrvatska  Zapadni Balkan  Kosovo 

In the Post-Cold War era, NATO enlargements occurred in two rounds. Ten new member states joined NATO. These enlargements represent a major asset to the building of new security architecture of the Post-Cold War Europe, after the dissolution of Warsaw Treaty and the USSR. Two rounds of NATO enlargement were very different by their territorial reach, regional determination, current circumstances inside the Alliance and the influence on geopolitical relations in Europe and the US-Russia geostrategic relations. NATO enlargements were precursory to the EU enlargements on ten post-communist European states. After the September 11, successful implementation of the second round of NATO enlargement became one of the strategic objectives in struggle against terrorism, led by the USA and its allies. The enlargement significantly changed relations within NATO as well as the very geopolitical balance in Europe. The security and stability zone expanded to the East and Southeast of Europe. NATO’s influence has also spread over the border regions of Europe, even transcending those borders. Third round of NATO enlargement was announced at the NATO summit in Bucharest during which Croatia and Albania were invited to join the Alliance. The third round of NATO enlargement will probably refer to Macedonia, if it settles a dispute over its name with Greece. Given that NATO is to include the Western Balkans states, its role of a stabilization force will become even more important in this unstable area, particularly under the aspect problem of solutions to the problems connected with the independence of Kosovo and its consequences to the stability of the region. Future strategic challenges to the European security will be tied to the NATO-Russia relations, regarding the NATO’s future ambitions in the Eastern Europe and Caucasus region. If NATO decides to invite Georgia and Ukraine to become its members, we can expect Russian reaction, which could lead to the period of whole scale and long-term instability in a large part of Europe, but also in a part of Eurasia.
keywords: NATO  the Post-Cold War era  the enlargement  geopolitical relations  Europe  Russia  security zone  Croatia  The Western Balkans  Kosovo