sign in | sign up | forgot username or password?

Search

Doprinos vladajućih bosansko-hercegovačkih stranaka izbijanju rata u Bosni i Hercegovini :: [>>>]
Mrduljaš, Saša
Po esencijalnom dijelu svog ustavnog određenja (Ustav 1974.) Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (BiH) bila je definirana kao tvorevina triju konstitutivnih, suverenih i međusobno jednakopravnih naroda: Hrvata, Srba i Muslimana (Bošnjaka). Političko-pravni model zasnovan na tom određenju svakom je od triju naroda trebao osigurati potpunu zaštitu nacionalnih pozicija. Međutim, Savez komunista BiH do samog kraja svoje vlasti nije na tom određenju kreirao odgovarajuće unutrašnje uređenje BiH. Takvo koji bi u okolnostima raspada Jugoslavije na najbolji način doprinijelo očuvanju bosansko-hercegovačkog multietnicizma i mira u toj republici. Time je, sukladno rezultatima izbora održanih u studenom 1990. problematika strukturiranja nacionalnih statusa i odnosa ''prepuštena'' pobjedničkim strankama: bosansko-hercegovačkoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) i Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) te muslimanskoj/bošnjačkoj Stranci demokratske akcije (SDA). Te stranke praktički nisu niti pokušale na navedenom određenju iznaći rješenje za nacionalne statuse i odnose. Nasuprot, svojim egoističnim državotvornim ciljevima kao i djelovanjem na njihovom ostvarenju one su, svaka na svoj način, izuzetno poticajno djelovale na produbljivanje konfliktnog ozračja. U konačnici, na otpočinjanje otvorenog ratnog sukoba u BiH koji izbija početkom travnja 1992.
keywords: unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine  Hrvati  Srbi  Muslimani/Bošnjaci  vladajuće bosansko-hercegovačke stranke  državotvorni ciljevi  rat 
Oblik državnog uređenja Bosne i Hercegovine po Cutileirovom planu (18. ožujka 1992.) međunarodne zajednice :: [>>>]
Mrduljaš, Saša
Tijekom završne faze raspada Jugoslavije, u okolnostima koje vode državnom osamostaljenju njenih republika i koje u bitnome označava srpska velikodržavna agresija na Hrvatsku, dolazi i do konačne kristalizacije političkih ciljeva triju bosansko-hercegovačkih naroda. Tako krajem 1991. Srbi pristaju uz opciju stvaranja srpske državne tvorevine na dvije trećine bosansko-hercegovačkog teritorija s perspektivom njenog priključenja Srbiji. Nasuprot tome, druga se dva naroda zalažu za neovisnost BiH. No, dok je Hrvati vide kao složenu (kon)federativnu državu triju nacionalno-teritorijalnih jedinica, pri čemu bi hrvatska jedinica zauzimala oko trećine njena teritorija, Muslimani/Bošnjaci teže transformaciji BiH u unitarnu tvorevinu. Takvu koja bi u uvjetima, skoro očekivane muslimanske/bošnjačke apsolutne brojčane nadmoći faktično funkcionirala kao muslimanska/bošnjačka nacionalna država. S ciljem usuglašavanja političkih ciljeva triju bosansko-hercegovačkih naroda i harmonizacije njihovih međusobnih odnosa međunarodna je zajednica početkom 1992. otpočela svoj direktan angažman u BiH u sklopu kojeg je oblikovan i međunarodni/Cutileirov plan njenog unutrašnjeg uređenja. Riječ je bila o jedinom planu međunarodne zajednice koji je kreiran u ozračju koje nije bilo određeno ratnim prilikama (travanj 1992 – studeni 1995.) te traumatičnim iskustvima koja determiniraju bosansko-hercegovačku postratnu političku zbilju. Stoga je međunarodna zajednica prilikom kreacije Cutileirovog plana bila u mogućnosti u znatno većoj mjeri uvažiti i ustavno određenje (Socijalističke Republike) BiH, po kojem je ista imala biti državom triju konstitutivnih, suverenih i jednakopravnih naroda (Hrvata, Srba, Muslimana/ Bošnjaka) i djelovati na rješenju koje bi se temeljilo na etički opravdanom principu podjednakog uvažavanja i zakidanja triju bosansko-hercegovačkih naroda. Sve u svemu, djelovanje u takvim okolnostima dovelo je međunarodnu zajednicu na pozicije da kreira i podrži plan po kojem je u interesu harmonizacije međunacionalnih odnosa BiH imala funkcionirati, kako iz analize sadržaja samog plana proizlazi – kao izrazito integrirana konfederativna tvorevina.
keywords: Bosna i Hercegovina; Hrvati; Srbi; Muslimani/Bošnjaci; međunarodna zajednica; Cutileirov plan; konfederacija