Search

Doprinos vladajućih bosansko-hercegovačkih stranaka izbijanju rata u Bosni i Hercegovini :: [>>>]
Mrduljaš, Saša

The Contribution of Ruling Bosnian and Herzegovinian Political Parties to the Outbreak of War in Bosnia and Herzegovina :: [>>>]
Mrduljaš, Saša

Po esencijalnom dijelu svog ustavnog određenja (Ustav 1974.) Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (BiH) bila je definirana kao tvorevina triju konstitutivnih, suverenih i međusobno jednakopravnih naroda: Hrvata, Srba i Muslimana (Bošnjaka). Političko-pravni model zasnovan na tom određenju svakom je od triju naroda trebao osigurati potpunu zaštitu nacionalnih pozicija. Međutim, Savez komunista BiH do samog kraja svoje vlasti nije na tom određenju kreirao odgovarajuće unutrašnje uređenje BiH. Takvo koji bi u okolnostima raspada Jugoslavije na najbolji način doprinijelo očuvanju bosansko-hercegovačkog multietnicizma i mira u toj republici. Time je, sukladno rezultatima izbora održanih u studenom 1990. problematika strukturiranja nacionalnih statusa i odnosa ''prepuštena'' pobjedničkim strankama: bosansko-hercegovačkoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) i Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) te muslimanskoj/bošnjačkoj Stranci demokratske akcije (SDA). Te stranke praktički nisu niti pokušale na navedenom određenju iznaći rješenje za nacionalne statuse i odnose. Nasuprot, svojim egoističnim državotvornim ciljevima kao i djelovanjem na njihovom ostvarenju one su, svaka na svoj način, izuzetno poticajno djelovale na produbljivanje konfliktnog ozračja. U konačnici, na otpočinjanje otvorenog ratnog sukoba u BiH koji izbija početkom travnja 1992.
keywords: unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine  Hrvati  Srbi  Muslimani/Bošnjaci  vladajuće bosansko-hercegovačke stranke  državotvorni ciljevi  rat 

According to the essential part of its constitutional makeup (1974 Constitution) the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina (B-H) was defined as an entity of three constitutional, sovereign and mutually equal peoples: Croats, Serbs and Muslims (Bosniaks). Such a political and legal model was meant to ensure full protection of national interests of all three peoples. However, until its very end, the League of Communists of Bosnia and Herzegovina could not establish an internal makeup of Bosnia and Herzegovina according to these principles. Such a makeup should have, in the event of a breakup of Yugoslavia, enabled the best possible protection of Bosnian-Herzegovinian multiethnicity and peace in that republic. Thus, the issue of regulation of national interests and relations was, according to results of elections held in November 1990, was “left over“ to the winning political parties: Croatian Democratic Union of Bosnia and Herzegovina (HDZ) and Serb Democratic Party (SDS), as well as Muslim/Bosniak Party of Democratic Action (SDA). These parties practically did not even try to find solutions to national interests and relations according to the mentioned principles. On the contrary, by pursuing their egotist state-building goals they, each in its own way, gave a major contribution to the escalation of an atmosphere of conflict. This eventually led to an open armed conflict in Bosnia and Herzegovina in April 1992.
keywords: internal makeup of Bosnia and Herzegovina  Croats  Serbs  Muslims/Bosniaks  ruling political parties in Bosnia and Herzegovina  statebuilding goals  war 

Europska unija i Južni Kavkaz (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija) :: [>>>]
Musladin, Marijana

European Union and South Caucasus (Armenia, Azerbaijan and Georgia) :: [>>>]
Musladin, Marijana

Kraj Hladnog rata i dezintegracija Sovjetskog saveza uzrokovali su radikalne promjene u cjelokupnoj međunarodnoj zajednici. Takvo stanje otvorilo je i nove mogućnosti za Europsku Uniju u smislu potrebe redefiniranja vanjske politike prema Istočnoj Europi i Južnom Kavkazu. Ovaj rad prikazat će razvoj bilateralnih odnosa Europske unije s državama Južnog Kavkaza (Armenija, Azerbajdžan i Gruzija) kroz Sporazume o partnerstvu i suradnji, Europsku susjedsku politiku i Istočno partnerstvo. Cilj je ukazati na stratešku važnost Južnog Kavkaza za EU i izložiti ključne probleme s kojima se skupina bivših sovjetskih republika susreće od početaka svoje nezavisnosti. U želji da uspješno izbalansiraju vlastite nacionalne i političke interese, povijesne veze i tradiciju, ali i pritiske izvana, vanjskopolitička orijentacija južno kavkaskih zemalja vrti se u krugu između Rusije i Europske unije. Pritom, između njih samih postoje brojni problemi - nedostatak bilateralne i regionalne suradnje, te zaleđeni etnički problemi koji u svakom trenutku mogu prerasti u otvorene sukobe. Cilj je pokazati kako Europska unija, od raspada Sovjetskog saveza, različitim politikama i instrumentima djeluje u smjeru stabilizacije istočnog susjedstva. Iz pregleda bilateralnih odnosa Europske unije s Armenijom, Azerbajdžanom i Gruzijom, izvode se i ključni sigurnosni izazovi iz regije Južnog Kavkaza.
keywords: EU  Južni Kavkaz  Europska susjedska politika  Istočno partnerstvo  sigurnosni izazovi 

This paper will show the development of bilateral relations between the European Union and the countries of South Caucasus (Armenia, Azerbaijan and Georgia) through Partnership and Cooperation Agreements, the European Neighbourhood Policy and Eastern Partnership. The aim is to emphasize the strategic importance of the South Caucasus for the EU and present key issues which group of former Soviet republics faced from the beginnings of their independence. In order to successfully balance their national and political interests, historical connections and traditions, but also pressures from outside, foreign policy orientation of the South Caucasian countries revolves in a circle between Russia and the European Union. In the same time, these countries are facing many problems in their relationships - lack of bilateral and regional cooperation and frozen ethnic problems, which at any moment can turn into open conflicts. This paper aims to show how the European Union, from the collapse of the Soviet Union, through various policies and instruments, works towards stabilization of the eastern neighborhoods. The key security challenges in the South Caucasus region are performed from a review of bilateral relations between EU and Armenia, Azerbaijan and Georgia.
keywords: EU  South Caucasus  European Neighbourhood Policy  Eastern partnership  security challenges 

Expanding the Public System of Household Assistance: a Pilot Experiment in Slovenia :: [>>>]
Hrženjak, Majda

Širenje javnog sustava pomoći u kućanstvu: pilot projekt u Sloveniji :: [>>>]
Hrženjak, Majda

Irregular paid domestic workers with their activity in domestic sphere and domestic work, reorganize notions of welfare and the relationship between domestic and paid work in European societies in a fundamentally private, anti-egalitarian and exclusionary way. In the EU policies, the regulation of informal domestic work is deemed as a win-win situation: it addresses the needs for more and better home and family services, while at the same time provides for more and better quality jobs for hard-to-employ people. This paper, while discussing work - family conflict in Slovenia, confronts the situations of the two groups of women: on one hand, those doubly burdened by productive and reproductive work and hence forced to transfer part of reproductive labor to irregular domestic workers, on the other hand, long-term unemployed women who are facing social exclusion and poverty, so they undertake the work of other women in the grey economy. The focus of the paper is on the discussion of the potential impact of regulation of paid domestic services as policy measure for reducing the social exclusion of long-term unemployed women and work-family conflict.
keywords: domestic workers  labor market  intersectionality  gender (in)equality  welfare state  social exclusion  work - family conflict 

Neregularno plaćene kućne pomoćnice svojom djelatnošću u sferi kućanstva i kućanskih poslova preustrojavaju značenje socijalne države te odnos između kućanskog i plaćenog rada u europskim društvima na temeljno privatan, neravnopravan i isključujući način. U okvirima politika EU, regulaciju neformalnih kućanskih poslova smatra se situacijom bez gubitnika jer odgovara na potrebe za sve većim i boljim uslugama u kućanstvu i obitelji, dok istodobno pruža više kvalitetnijih poslova za teško zaposlive osobe. Raspravljajući o sukobu posao-obitelj u Sloveniji, članak uspoređuje situaciju dviju skupina žena: s jedne strane onih koje su dvostruko opterećene proizvodnim i reproduktivnim radom te su zbog toga primorane dio reproduktivnog rada prebaciti na neregularne kućne pomoćnice i pomoćnike, a s druge strane dugoročno nezaposlenih žena koje su suočene sa socijalnom isključenošću i siromaštvom te stoga preuzimaju posao drugih žena u sivoj ekonomiji. Članak se usredotočava na raspravu o potencijalnom utjecaju reguliranja plaćenih kućanskih usluga kao političke mjere reduciranja socijalne isključenosti dugoročno nezaposlenih žena i sukoba posao-obitelj.
keywords: kućne pomoćnice  tržište rada  intersekcionalnost  rodna (ne)jednakost  socijalna država  socijalna isključenost  sukob posao-obitelj 

Oblik državnog uređenja Bosne i Hercegovine po Cutileirovom planu (18. ožujka 1992.) međunarodne zajednice :: [>>>]
Mrduljaš, Saša

International Community Polity Proposal for Bosnia and Herzegovina according to Cutileiro’s Plan (March 18, 1992) :: [>>>]
Mrduljaš, Saša

Tijekom završne faze raspada Jugoslavije, u okolnostima koje vode državnom osamostaljenju njenih republika i koje u bitnome označava srpska velikodržavna agresija na Hrvatsku, dolazi i do konačne kristalizacije političkih ciljeva triju bosansko-hercegovačkih naroda. Tako krajem 1991. Srbi pristaju uz opciju stvaranja srpske državne tvorevine na dvije trećine bosansko-hercegovačkog teritorija s perspektivom njenog priključenja Srbiji. Nasuprot tome, druga se dva naroda zalažu za neovisnost BiH. No, dok je Hrvati vide kao složenu (kon)federativnu državu triju nacionalno-teritorijalnih jedinica, pri čemu bi hrvatska jedinica zauzimala oko trećine njena teritorija, Muslimani/Bošnjaci teže transformaciji BiH u unitarnu tvorevinu. Takvu koja bi u uvjetima, skoro očekivane muslimanske/bošnjačke apsolutne brojčane nadmoći faktično funkcionirala kao muslimanska/bošnjačka nacionalna država. S ciljem usuglašavanja političkih ciljeva triju bosansko-hercegovačkih naroda i harmonizacije njihovih međusobnih odnosa međunarodna je zajednica početkom 1992. otpočela svoj direktan angažman u BiH u sklopu kojeg je oblikovan i međunarodni/Cutileirov plan njenog unutrašnjeg uređenja. Riječ je bila o jedinom planu međunarodne zajednice koji je kreiran u ozračju koje nije bilo određeno ratnim prilikama (travanj 1992 – studeni 1995.) te traumatičnim iskustvima koja determiniraju bosansko-hercegovačku postratnu političku zbilju. Stoga je međunarodna zajednica prilikom kreacije Cutileirovog plana bila u mogućnosti u znatno većoj mjeri uvažiti i ustavno određenje (Socijalističke Republike) BiH, po kojem je ista imala biti državom triju konstitutivnih, suverenih i jednakopravnih naroda (Hrvata, Srba, Muslimana/ Bošnjaka) i djelovati na rješenju koje bi se temeljilo na etički opravdanom principu podjednakog uvažavanja i zakidanja triju bosansko-hercegovačkih naroda. Sve u svemu, djelovanje u takvim okolnostima dovelo je međunarodnu zajednicu na pozicije da kreira i podrži plan po kojem je u interesu harmonizacije međunacionalnih odnosa BiH imala funkcionirati, kako iz analize sadržaja samog plana proizlazi – kao izrazito integrirana konfederativna tvorevina.
keywords: Bosna i Hercegovina; Hrvati; Srbi; Muslimani/Bošnjaci; međunarodna zajednica; Cutileirov plan; konfederacija 

During the final phase of the breakup of Yugoslavia, in circumstances which have led to independence of its republics and were largely characterised by Serbian hegemonic aggression towards Croatia, a final chrystallisation of political goals of the three Bosnian-Herzegovinian ethnicites. By the end of 1991, Serbs agree to the creation of a Serbian political entity on two thirds of Bosnian-Herzegovinian territory with a possibility of merging with Serbia. On the contrary, the two other ethnicities opted for an independent BaH. However, while the Croats saw the future state as a complex (con)federal republic of three national-territorial entities, with the Croatian entity comprising one third of state territory, Bosnian Muslims/Bosniaks seeked a unitary state, which would, considering the conditions of the soon-to-be-reached Bosnian Muslim/Bosniak absolute demographic dominance, function as a de facto Bosnian Muslim/Bosniak national state. In order to coordinate the political goals of the three Bosnian-Herzegovinian ethnicites and to harmonise their mutual relations, the international community started its direct involvement in BaH beginning of 1992, part of which was the drafting of the international/Cutileiro’s plan for Bosnian-Herzegovinian polity. This is the only plan of the international community which was not created in an atmosphere determined by the state of war (April 1992 – November 1995) and the traumatic experiences which impact the post-war political reality of Bosnia and Herzegovina. Due to this fact, the international community and Cutileiro’s plan could take into account the Constitution of the Socialist Republic of BaH which defined the state as a polity governed by three constituent, sovereign and equal ethnicites (Croats, Serbs and Bosnian Muslims/Bosniaks) to a much greater extent. In doing so, the international community could pay equal respect to the needs and whishes of all three ethnicities. The analysis of this plan shows that the international community, wishing to harmonise and stabilise interethnic relations in BaH envisaged a highly integrated confederal state.
keywords: Bosnia and Herzegovina; Croats; Serbs; Bosnian Muslims/Bosniaks; international community; Cutileiro’s Plan; confederation 

The Decline of Trust in Post-Communist Societies: The Case of Bulgaria and Russia :: [>>>]
Pehlivanova, Plamena

Pad povjerenja u postkomunističkim društvima: Slučaj Bugarske i Rusije :: [>>>]
Pehlivanova, Plamena

After the fall of communism in Bulgaria and Russia, the form of underground communities still remained in the collective consciousness, as people became even more secluded around their tight circles of family and friends. The family bonds became the new cradle of trust that might have resulted in the low levels of bridging and out-group trust. Trust toward government institutions and formal organisations have dramatically declined in accord with the decline in social and political participation. From observations of the Bulgarian society from 2000 to present, I propose that informal personal contacts on the micro-level rather than formal institutional participation on the macro-level tend to generate social trust and thus hamper institutional legitimacy. The family substitutes the role of the institution as it provides for value priorities and moral resources for one’s realisation. Contrary to the Tocqueville and Putnam model, I propose that in Bulgaria and Russia such interpersonal relations generate trust and intermediary organisations do not. Furthermore, the paper will study: 1) the levels of trust in comparison to the levels of social participation, 2) the level of economic development and 3) the development of the family structure as an influential factor of trust and social/political participation. The study will focus on the social development of post-communist Bulgaria and Russia (from 1999 to present), with the Chinese and Dutch societal model as comparison.
keywords: trust; social capital; confidence; fatalism; social and political participation; intermediary organisations; legitimacy organisations 

Nakon pada komunizma u Bugarskoj i Rusiji, oblici podzemnih zajednica su ostali u kolektivnoj svijesti, a ljudi su se još više povukli u uski krug obitelji i prijatelja. Obiteljske spone postale su novi izvor pojverenja što za moguću posljedicu ima nisku razinu povjerenja prema vani. Povjerenje prema državnim institucijama i formalnim organizacijama dramatično je opalo, sukladno s padom društvene i političke participacije. Na temelju opažanja u bugarskom društvo od 2000. godine naovamo, smatram kako osobni kontakti, naspram formalnih organizacija, stvaraju povjerenje te sprječavaju izvanjsku participaciju. Obitelj substituira ulogu institucija, budući da pruža vrijednosne prioritete i moralne resurse za osobno samoostvarenje. Suprotno Tocquevilleovom i Putnamovom modelu, smatram kako u Bugarskoj i Rusiji osobni odnosi stvaraju povjerenje, dok posredničke institucije to ne čine. Nadalje, članak proučava razine povjerenja u usporedbi s razinama participacije, kao i gospodarskog razvoja i obiteljske strukture kao utjecajnim faktorima povjerenja i društvene/političke participacije. Studija se fokusira na razvoj postkomunističke Bugarske i Rusije (od 1999. naovamo) te koristi kineski i nizozemski model za usporedbu.
keywords: povjerenje; socijalni kapital; pouzdanje; fatalizam; društvena i politička participacija; posredničke institucije 

The Political Dimension of Counterinsurgency Operations: A Comparison of Two Counterinsurgency Operations in Afghanistan :: [>>>]
Mikac, Robert; Buntak, Antonija

Politička dimenzija protupobunjeničke operacije: usporedba dviju protupobunjeničkih operacija u Afganistanu :: [>>>]
Mikac, Robert; Buntak, Antonija

The USSR intervention in Afghanistan from 1979 to 1989 and the current Allied US-led intervention in the same country have many different characteristics but also a lot of common features. The causes and the final goals for setting them in motion differ as much as their initial approaches but with the passage of time they have both grown into counterinsurgency operations. Both of them have gone into their tenth year, although the respective political elites have expected a quick and short intervention. Equally so, although militarily superior, the intervening forces have soon become operationally inferior, so that due to misunderstanding the environment, insufficient coordination and weak interior allies, with inadequate political framework, insufficient engagement of resources and inaccessible ground, all in all, finally limited to maintaining status quo. The political part has failed in the first place. The withdrawal has had devastating consequences for the Soviets. The present American withdrawal is a two-edged sword because the majority of tasks have not been fulfilled and there can be no doubt as to whether the long term deployment is not the right solution. It is important to analyze and compare the two operations in order to be able to detect the successful steps as well as the opportunities missed and draw conclusions on the continuation of the allied operation; for the Allies, as stated correctly by the historian Paul Robinson, have found themselves in a position quite similar to the Soviet case. The purpose of the research is twofold. First, to analyze the essential characteristics of the political dimension of counterinsurgency operation through the activity of the intervening force towards counterinsurgency operation centers of gravity; the second is to offer recommendations for the correct use of the principles of counterinsurgency operation.
keywords: counterinsurgency operation  USSR  US  insurgents  local population  allies  centers of gravity 

Intervencija SSSR-a u Afganistanu od 1979. do 1989. godine i trenutačna saveznička intervencija pod vodstvom SAD-a u istoj zemlji u mnogočemu se razlikuju, ali imaju i puno toga zajedničkog. Uzroci i krajnji ciljevi zbog kojih su započete razlikuju se, kao i početni pristupi, no protokom vremena obje su prerasle u protupobunjeničke operacije. Obje su ušle u desetu godinu, iako su političke elite očekivale brze i kratkotrajne intervencije. Isto tako, u oba slučaja vojno superiorne, intervenirajuće snage ubrzo su postale operativno inferiorne, pri čemu su, zbog nerazumijevanja prilika, nedovoljne koordinacije, ali i slabog unutrašnjeg saveznika, uz neadekvatan politički okvir, nedovoljno angažirane resurse i nepristupačan teren, osuđene tek na održavanje statusa quo. Zakazao je u prvom redu politički dio. Povlačenje je za Sovjete imalo razarajuće posljedice. Danas započeto povlačenje Amerikanaca, dok većina zadataka nije ispunjena, dvosjekli je mač, no dugotrajni vojni boravak na terenu nije rješenje. Važno je analizirati i usporediti ove dvije operacije kako bismo detektirati uspješno provedene korake kao i propuštene prilike te izvukli zaključke za nastavak savezničke operacije jer – kako povjesničar Paul Robinson ispravno zapaža – saveznici se danas nalaze u sličnoj poziciji u kojoj su bili Sovjeti. Svrha je istraživanja dvostruka. Prva je analizirati bitna obilježja političke dimenzije protupobunjeničke operacije, ponajprije djelovanje intervenirajućih sila prema centrima gravitacije protupobunjeničke operacije, a druga dati preporuke za pravilnu primjenu načela protupobunjeničke operacije.
keywords: protupobunjenička operacija  SSSR  SAD  pobunjenici  lokalno stanovništvo  saveznici  centri gravitacije 

The Post-Modern Society: Which are the Basic Value-Orientations? :: [>>>]
Lane, Jan-Erik; Reber, Frank

Postmoderno društvo: Koje su temeljne vrijednosne orijentacije? :: [>>>]
Lane, Jan-Erik; Reber, Frank

Political behaviour like voting or allegiance to political parties is today less a function of the social structure and more an expression of the value orientations that the electorate harbours. The new research into political culture has resulted in numerous findings concerning the role of dominant value orientations like post-materialism, trust and gender or egalitarianism as well as individualism. In this article, we examine a question never resolved in the political culture research, namely if the dominant value orientations are independent of each other or not. We show that this is really the case meaning that ordinary people have multiple value orientations, which increases the complexity of politics in the post-modern society. One really cannot speak of one set of values that would constitute the set of values for the post-modern society.
keywords: values  indicators  value orientation  social capital  egalitarianism  WVS  the independence hypothesis  post-materialism  gender and trus 

Političko ponašanje poput glasovanja ili lojalnosti političkim strankama danas je manje funkcija društvene strukture, a više izraz vrijednosne orijentacije koju izborno tijelo gaji. Nova istraživanja političke kulture rezultirala su mnogobrojnim nalazima koji se dotiču uloge dominantnih vrijednosnih orijentacija, poput postmaterijalizma, povjerenja, kao i roda, egalitarizma i individualizma. U ovom članku bavimo se pitanjem koje još nije razriješeno u istraživanju političke kulture, naime pitanjem jesu li dominantne vrijednosne orijentacije neovisne jedne o drugima. Pokazujemo kako je to doista slučaj, što znači da obični ljudi imaju višestruke vrijednosne orijentacije koje povećavaju kompleksnost politike u postmodernom društvu. Uistinu nije moguće govoriti o jednom sklopu vrijednosti koji bi konstituirao vrijednosni sklop samog postmodernog društva.
keywords: vrijednosti  indikatori  vrijednosna orijentacija  socijalni kapital  egalitarizam  WVS  hipoteza neovisnosti  postmaterijalizam  rod i povjerenje 

Usklađenost pravnih propisa o dioničkim društvima u Bosni i Hercegovini s Uredbom o statutu europskog društva u svjetlu izmjena nacionalnog zakonodavstva o trgovačkim društvima :: [>>>]
Grubešić, Ivana

Coordination between the regulation of public limited liability companies in Bosnia and Herzegovina and the Council Regulation on the Statute for an European company in the light of amendments of national legislation on companies :: [>>>]
Grubešić, Ivana

S ciljem uspješne integracije u unutrašnje tržište Europske unije, Bosna i Hercegovina se 16.6.2009., potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, obvezala poduzeti propisane mjere koje će omogućiti uspostavljanje funkcionalnog tržišnog gospodarstva putem osnivanja jedinstvenog ekonomskog prostora temeljenog na četirima slobodama kretanja. Stoga će intenziviranje dosadašnjih napora koji su učinjeni na polju harmonizacije domaćih propisa s komunitarnim biti usmjereno prema usklađivanju propisa statusnog poslovnog prava, ostvarujući jednu od sloboda kretanja – slobodu poslovnog nastana. Samo na taj način priznat će se trgovačka društva osnovana na jedinstvenom ekonomskom prostoru Bosne i Hercegovine, stvarajući konkurentniji položaj na unutrašnjem tržištu EU. Osnovano je pretpostaviti da će osnivanje i poslovanje europskih društava na jedinstvenom ekonomskom prostoru BiH biti odlučujući korak u ostvarenju potpune integracije bosanskohercegovačkog tržišta u unutrašnje tržište nakon što BiH postane država članica. Europsko društvo kao prvi nadnacionalni oblik trgovačkog društva na unutrašnjem tržištu već je pokazalo zavidne komparativne prednosti spram društava reguliranih nacionalnim propisima. U tu svrhu potrebno je utvrditi koje su promjene već izvršene u zakonodavstvu BiH i koliko su učinkovito provedene, te koje korake će biti potrebno učiniti kako bi dioničko društvo u BiH moglo biti osnovano kao europsko društvo koje će uspješno poslovati kako na teritoriju BiH, tako i na teritoriju cijele Europske unije.
keywords: usklađivanje; europsko pravo trgovačkih društava; unutrašnje tržište; europsko društvo (SE); Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju; jedinstveni ekonomski prostor 

With the goal of successfully integrating into the internal EU market in mind, by becoming a signatory of Stabilisation and Association Agreement on June 16, 2009, Bosnia and Herzegovina took on the responsibility of undertaking prescribed measures to enable a functional market economy to take roots by establishing a single economic space based on four freedoms of movement. Hence, current efforts to harmonise the local regulations with acquis communautaire will be intensified and attention given to the harmonisation of company law regulations, thus ensuring one of the four mentioned freedoms – the freedom of establishment. This is the only manner in which companies established in the single economic space in BaH can endeavour to be recognised, gaining a more competitive status in the internal EU market.
It is reasonable to maintain that establishing European companies and their conducting of business in the single economic space of BaH will prove to be a decisive step towards complete integration of Bosnian market into the internal EU market after BaH becoming a Member State. The first supranational form of company in the internal market, witnessed in the ascent of European company (SE), has already yielded many advantages in comparison to companies governed by national regulations.
Acting towards these ends, it is a prerequisite to ascertain what changes have already been done to the national legislation and just how efficiently they have been implemented, followed by determining the next course of action in making it possible for the joint-stock company to be established as a SE capable of successful business activities in BaH, as well as on EU territory.
keywords: harmonisation; European company law; Internal market; European company (SE); Stabilisation and Association Agreement; single economic space 

Usporedba geopolitičkog značenja post-hladnoratovskih krugova proširenja NATO-a :: [>>>]
Kurečić, Petar

Comparison of Geopolitical Significance of Post Cold War Rounds of Enlargement of NATO :: [>>>]
Kurečić, Petar

Proširenje NATO-a nakon hladnog rata, izvedeno u dva kruga s ukupno deset novih država primljenih u članstvo NATO-a, predstavlja ključan dobitak u izgradnji sigurnosne arhitekture post-hladnoratovske Europe, te je najznačajniji sigurnosni dobitak za Europu nakon raspada Varšavskog ugovora i SSSR-a. Dva kruga proširenja NATO-a bila su vrlo različita po svojem teritorijalnom opsegu, regionalnoj pripadnosti, trenutnim okolnostima unutar NATO-a, te utjecaju na geopolitičke odnose u Europi i geostrateške odnose SAD-a i Rusije. Prethodili su proširenju Europske unije na deset postkomunističkih država Europe. Nakon 11. rujna 2001., uspješna izvedba drugog kruga proširenja NATO-a postala je jedan od strateških ciljeva u borbi protiv terorizma SAD-a i njegovih saveznika. Proširenje je značajno promijenilo odnose u NATO-u i geopolitičku ravnotežu u Europi, šireći zonu sigurnosti i stabilnosti na istok i jugoistok Europe. Utjecaj NATO-a se širi na granične regije Europe, te prelazi i njihove granice. Treći krug proširenja najavljen je na summitu u Bukureštu, tijekom kojeg su Hrvatska i Albanija pozvane da se priključe NATO-u. Treći krug proširenja vjerojatno će uključivati i Makedoniju, ako ta država s Grčkom riješi spor oko imena. Ako bi NATO u članstvo uključio države iz regije Zapadnog Balkana, imao bi još značajniju ulogu u stabilizaciji ovog nestabilnog prostora, posebno u rješavanju problema koji neovisnost Kosova predstavlja za stabilnost regije. Budući strateški izazovi europskoj sigurnosti bit će vezani uz odnose NATO-a i Rusije, posebno uz ambicije NATO-a u istočnoj Europi i u regiji Kavkaza. Ako NATO odluči u članstvo pozvati Gruziju i Ukrajinu, možemo očekivati rusku reakciju, koja bi mogla dovesti do sveprisutne i dugotrajnije nestabilnosti velikog dijela Europe, ali i dijela Euroazije.
keywords: NATO  post-hladnoratovsko razdoblje  proširenje  geopolitički odnosi  Europa  Rusija  zona sigurnosti  Hrvatska  Zapadni Balkan  Kosovo 

In the Post-Cold War era, NATO enlargements occurred in two rounds. Ten new member states joined NATO. These enlargements represent a major asset to the building of new security architecture of the Post-Cold War Europe, after the dissolution of Warsaw Treaty and the USSR. Two rounds of NATO enlargement were very different by their territorial reach, regional determination, current circumstances inside the Alliance and the influence on geopolitical relations in Europe and the US-Russia geostrategic relations. NATO enlargements were precursory to the EU enlargements on ten post-communist European states. After the September 11, successful implementation of the second round of NATO enlargement became one of the strategic objectives in struggle against terrorism, led by the USA and its allies. The enlargement significantly changed relations within NATO as well as the very geopolitical balance in Europe. The security and stability zone expanded to the East and Southeast of Europe. NATO’s influence has also spread over the border regions of Europe, even transcending those borders. Third round of NATO enlargement was announced at the NATO summit in Bucharest during which Croatia and Albania were invited to join the Alliance. The third round of NATO enlargement will probably refer to Macedonia, if it settles a dispute over its name with Greece. Given that NATO is to include the Western Balkans states, its role of a stabilization force will become even more important in this unstable area, particularly under the aspect problem of solutions to the problems connected with the independence of Kosovo and its consequences to the stability of the region. Future strategic challenges to the European security will be tied to the NATO-Russia relations, regarding the NATO’s future ambitions in the Eastern Europe and Caucasus region. If NATO decides to invite Georgia and Ukraine to become its members, we can expect Russian reaction, which could lead to the period of whole scale and long-term instability in a large part of Europe, but also in a part of Eurasia.
keywords: NATO  the Post-Cold War era  the enlargement  geopolitical relations  Europe  Russia  security zone  Croatia  The Western Balkans  Kosovo