Irregular paid domestic workers with their activity in domestic sphere and domestic work, reorganize notions of welfare and the relationship between domestic and paid work in European societies in a fundamentally private, anti-egalitarian and exclusionary way. In the EU policies, the regulation of informal domestic work is deemed as a win-win situation: it addresses the needs for more and better home and family services, while at the same time provides for more and better quality jobs for hard-to-employ people. This paper, while discussing work - family conflict in Slovenia, confronts the situations of the two groups of women: on one hand, those doubly burdened by productive and reproductive work and hence forced to transfer part of reproductive labor to irregular domestic workers, on the other hand, long-term unemployed women who are facing social exclusion and poverty, so they undertake the work of other women in the grey economy. The focus of the paper is on the discussion of the potential impact of regulation of paid domestic services as policy measure for reducing the social exclusion of long-term unemployed women and work-family conflict.
keywords:
domestic workers labor market intersectionality gender (in)equality welfare state social exclusion work - family conflict Neregularno plaćene kućne pomoćnice svojom djelatnošću u sferi kućanstva i kućanskih poslova preustrojavaju značenje socijalne države te odnos između kućanskog i plaćenog rada u europskim društvima na temeljno privatan, neravnopravan i isključujući način. U okvirima politika EU, regulaciju neformalnih kućanskih poslova smatra se situacijom bez gubitnika jer odgovara na potrebe za sve većim i boljim uslugama u kućanstvu i obitelji, dok istodobno pruža više kvalitetnijih poslova za teško zaposlive osobe. Raspravljajući o sukobu posao-obitelj u Sloveniji, članak uspoređuje situaciju dviju skupina žena: s jedne strane onih koje su dvostruko opterećene proizvodnim i reproduktivnim radom te su zbog toga primorane dio reproduktivnog rada prebaciti na neregularne kućne pomoćnice i pomoćnike, a s druge strane dugoročno nezaposlenih žena koje su suočene sa socijalnom isključenošću i siromaštvom te stoga preuzimaju posao drugih žena u sivoj ekonomiji. Članak se usredotočava na raspravu o potencijalnom utjecaju reguliranja plaćenih kućanskih usluga kao političke mjere reduciranja socijalne isključenosti dugoročno nezaposlenih žena i sukoba posao-obitelj.
keywords:
kućne pomoćnice tržište rada intersekcionalnost rodna
(ne)jednakost socijalna država socijalna isključenost sukob posao-obitelj